Želite vrhunski obrazovni sustav? Prvo morate imati ugledne, vrhunski obrazovane, predane i dobro plaćene učitelje. Bez toga, ne morate ni počinjati. To nam je, pojednostavljeno, poručio Finac dr. Pasi Sahlberg, jedan od vodećih stručnjaka na području razvoja obrazovnih politika i reformi, predstavljajući najbolji obrazovni sustav na svijetu – finski.
– Za razliku od Finske, u Hrvatskoj je učitelj loše plaćen, pri dnu je ljestvice uglednih zanimanja i s krajnje manjkavim obrazovanjem s obzirom na moderne zahtjeve.
Smjena stare garde
Dok ne dođe do smjene generacije stare garde na učiteljskim fakultetima i dolaska novog kadra koji se neće toliko opirati promjenama, dok se pred postojeće školske učitelje, koji i dalje “proizvode” ljude starih znanja, ne postave jasni zahtjevi za stalnim općim usavršavanjem i dok se ne moderniziraju programi po kojima rade i jedni i drugi, ne možemo očekivati nikakva poboljšanja – kaže dr. Ante Bežen, prodekan zagrebačkog Učiteljskog fakulteta. Reforma učiteljskih fakulteta, veći zahtjevi prema učiteljima i sveučilišnom kadru su, kaže, nužni, međutim ništa se konkretno ne poduzima. Obrazovanje je, tvrdi, svim političkim elitama na prvom mjestu samo deklarativno.
Finska je, kaže dr. Bežen, prije 50-60 godina bila na istom razvojnom nivou kao i Hrvatska. Tada su odlučili da će sve što imaju uložiti u obrazovanje.
– Učinak je danas više nego vidljiv. U Hrvatskoj se svi kunu u obrazovanje, ali nitko ništa ne poduzima – tvrdi dr. Bežen.
Obrazovani programi u školama, kao i oni po kojima se danas obrazuju učitelji, slaže se i dr. Pero Lučin, rektor Sveučilišta u Rijeci, odgovaraju potrebama sredine prošlog stoljeća.
– I dalje se inzistira na predmetima, gomili činjenica i reprodukciji. Učitelji nisu obučeni da kod djece razvijaju iztraživanje, snalažljivost, prezentaciju – kaže dr. Lučin.
U Finskoj su pak učiteljski fakulteti, dodaje, najprestižniji fakulteti i teže ih je upisati od, primjerice, medicine, prava ili ekonomije. Finci se već nekoliko desetljeća intenzivno bave obrazovanjem učitelja, koji danas, da bi predavali u osnovnoj školi, moraju imati diplomu višeg stupnja te napredovati i kao učitelji i kao istraživači.
Faks za najambicioznije
– Na učiteljske se fakultete žele upisati najbolji i najambiciozniji maturanti, a učitelj je jedno od najcjenjenijih zanimanja. Učitelji u školama nisu, kao kod nas, potplaćeni i prosječno zarađuju plaću koja, preračunato u kupovnu moć, odgovara iznosu od naših 12.000 kuna. No, mnogi od njih uopće ne rade u školama – objašnjava dr. Lučin, koji je, kao voditelj pregovaračke skupine za obrazovanje i znanost s EU, upoznao i inozemne obrazovne sustave. Finski su učitelji, tumači, zanimljivi svim ozbiljnim poslodavcima i vrlo se često zapošljavaju na zanimanjima koja ne traže uskospecijalizirana znanja.
– Oni dobivaju široko obrazovanje, imaju odličnu podlogu iz moderne pedagogije i psihologije, moraju znati nekoliko stranih jezika, trajno se educirati, pratiti zbivanja. Kao takvi, iskoristivi su mnogim poslodavcima – objašnjava dr. Lučin.
Hrvatski teorem
Daleko je to od hrvatske realnosti, kaže dr. Bežen. I na zagrebačkom Učiteljskom fakultetu, dodaje, svake je godine pet zainteresiranih kandidata za svako upisno mjesto. Ali ne zbog vrhunskog obrazovanja koje će dobiti, nego zbog sigurnosti radnog mjesta – kaže dr. Bežen.
