Ljekovita svojstva bijelog luka ove jeseni ne treba ni provjeravati, sve govori njegova cijena. Na Veletržnici u Tasovčićima kraj Čapljine na veliko se cijeni od šest kineski pa do 12 KM domaći! Najskuplji je grabljanski, iz naselja Grab kraj Ljubuškog, posljednje zalihe uvezane u pletenice dostižu čak i 16 KM po kilogramu!
Inicijativa za udrugu
„Radim ovdje od otvaranja Veletržnice, već dvanaest godina, ovo je rekordna cijena luka i još će rasti. U Slavoniji je 100 kuna, 25 KM, a kolinje tek počinje”, ističe Grgo Matić, stalni prodavač, napomenuvši da je nekad sve prisutni kineski luk izgubio bitku s domaćim.
Tragom visoke cijene i enormne potražnje, posjetili smo selo Grab odakle su najveći proizvođači bijelog luka, koji mlađi mještani zovu „bili luk”, a stariji „saransak”. Luk iz Graba, to je brend! Sjeme je opstalo stoljećima. Kad su naši djedovi prije stotinu i više godina dolazili iz Stilja, od Imotskog i naseljavali ovo polje donijeli su i sjeme”, tvrdi Damir Nosić, koji je pokrenuo inicijativu za osnivanje udruge proizvođača ‘bilog luka’.
„Nama je samo ovo trebalo, da naš luk dobije bitku s kineskim, a sad ćemo, kako se u onim njihovim filmovima kaže, uzvratiti udarac. Kad se pojavio njihov luk, onako ulickan, naš nitko nije ni gledao, zaoravali smo ga i bacali, proizvodnja se smanjivala, ljudi odlazili. Prije rata preko otkupne stanice, naš luk je otkupljivala Pliva, a sada je ostalo 10 do 12 najupornijih. Ovaj luk je sto posto originalan, sjeme je domaće, uspijeva isključivo na kiselim, pjeskovitim i dubokim tlima. Ne može on svugdje nego u Grabu i tri okolna sela Veljacima, Prologu i djelu Humca. Sadašnja cijena je mnoge potaknula na razmišljanje, a ja sam pokrenuo inicijativu za osnivanje udruge proizvođača ‘bilog luka’. Nadam se da ćemo preko udruge uz pomoć županije i Federacije, nabaviti stroj za sadnju, to nam je usko grlo u proizvodnji, a onda povećavati proizvodnju. Naš areal s poljima Rastok i Krčevine može podmiriti potrebe BiH i da pretekne za izvoz, a moj san je da se u trgovinama nađe upakirano pet-šest glavica, pod tvrtkom ‘luk iz Graba’, otkriva svoje tajne Damir Nosić usput tvrdeći da „viruse hvata vrtoglavica već na spomen grabljanskoga luka”.
Perspektivno povrće
„Luk za prodaju sadimo tridesetak godina, najisplativiji je, ali ima puno posla oko njega, a najteže ga je očistiti. Sadi se u listopadu, a vadi u svibnju, lipnju. Prodali smo ga u zelenom stanju, nije bila loša cijena”, kaže Dragica Vukojevic koju smo sa sinom i unukom zatekli u obilasku njive. Gospoda Dragica veli da nije povećavala proizvodnju, njezina obitelj je posadila 200 kila sjemena, kao i obično, ali neki drugi jesu. Najveći proizvođači poput Damira Nosića zasadili su 10-12 ‘kvintala’, a nakon ovogodišnjeg buma ovom povrću se otvara lijepa perspektiva.
Spominje se u Bibliji, faraonima ga stavljali u piramidama…
Malo je biljaka kojima se pridaje tolika važnost kao što je bijeli luk. Uz ostalo, spominje se u Talmudu, Bibliji, Kuranu…! U Bibliji se spominje preko jela od bijelog luka i octa, a podatak da su ga i u piramidama nalazili uz uzglavlje faraona samo je dopuna njegove slave kojoj se pripisuju i nadnaravne moći kao što su rastjerivanje zlih sila sve do vampira. U suštini je bijeli luk (saransak) začin, sirotinjska hrana i najvažniji preventivni lijek.
Ljubica i Jozo Kraljević godišnje ga proizvedu oko tri tone
Proizvođači luka iz Graba nisu ni sanjali da bi cijena njihova luka mogla toliko skočiti, pa su neki prodavali odmah u zelenom stanju, drugi kad su stigli očistiti, a treći poput Ljubice i Joze Kraljevića luk pletu u pletenice, kako kažu rešte, i tako imaju dodatnu zaradu. „Godišnje proizvodimo oko tri tone luka. Sadimo ga, ima 35 godina, s tim da nam je u posljednjih desetak godina osnovna kultura. Uvijek je dobar, a čestom promjenom zemlje produžujemo vijek sjemena. Pamtim i kada se bacao, a ovu cijenu nikad nije imao. Povećali bismo proizvodnju, ali nema radne snage”, kaže Ljubica, koja je pravi majstor za pletenice. Kako posljednjih godina domaći luk sve više potiskuje kineski koji, kako to slikovito tvrdi Damir Nosić, „ima samo oblik ‘saransaka’, a sve je ostalo iz njega izvađeno”, javljaju se i novi proizvođači. Uz Grab, odnosno okolicu Ljubuškog u zapadnoj i Hrgud u istočnoj Hercegovini s izvrsnim lukom pojavili su se i proizvođači iz Rame. Manjak na tržištu u zimskim mjesecima dopunjuje ponuda iz Semberije, te Srbije.