Subotnji tjedni prilog Jutarnjeg lista, donosi je razgovor – tjedan u deset pitanje s dr. Božom Skokom.
Napisali ste uvodni tekst za monografiju ‘Hercegovina – zemlja svjetlosti’. Uz izvrsne slike Ive Pervana i dizajn Borisa Ljubičića, što ste uspjeli reći riječima?
– Poznato je da fotografija govori više od tisuću riječi, a i da ljudi više vole gledati nego čitati pa sam maksimalno nastojao skratiti tekst. Tako sam objedinio temeljne zemljopisne, povijesne i kulturološke činjenice o ovoj regiji, a kroz šetnju po hercegovačkom kraju – od Neuma do Konjica i od Trebinja, preko Mostara do Kupresa – isprepleo mnoštvo manje poznatih zanimljivosti o tom predjelu i ljudima.
Pervan je rekao da je Hercegovina tako lijepa da nije čudo što se tamo ukazala Gospa. Slažete li se s njim?
– Sa sigurnošću mogu reći da je Međugorje Hercegovinu pretvorilo u svjetsko kozmopolitsko središte, a da je Gospa stoljećima neraskidivo vezana uz identitet ovoga kraja. Ljepotom, bojama i svjetlošću bio je fasciniran još Ivo Andrić kad je dolazio u Mostar. Zato smo tu inačicu i stavili u naslov. Drago mi je što se naš Ivo, svjetski putnik i profesionalac, također zaljubio u Hercegovinu i napravio neke od njezinih najljepših fotografija. On nije Hercegovac pa puno objektivnije može procjenjivati prednosti i mane ovog kraja.
Kako biste definirali Hercegovinu, a kako Hercegovca?
– Citirat ću Pervana – Hercegovina je naša Provansa – i dodati – regija iznimne raznolikosti i ljepote. Hercegovca je teško definirati ma koliko god ga pokušali uklopiti u stereotipe.
Koliko se razlikuje Hercegovac iz Zagreba od onoga koji je ostao na djedovini?
– Onaj u Zagrebu želi se vratiti u zavičaj, a onaj koji je u Hercegovine razmišlja o životu u Zagrebu.
Ako je Hercegovina tako lijepa, zašto ljudi odlaze iz nje?
– Nekada je bilo tako jer se nije moglo živjeti od ljepote. Danas je drukčije. A kad bi politička situacija u Bosni i Hercegovini bila normalnija, Hercegovina bi bila idealna za življenje.
Koja je glavna predrasuda o Hercegovcima i što je od toga istina?
– Očito je još uvijek prilično prisutan stereotip o nepotizmu i primitivizmu, ali on se može pripisati pojedincima, ma gdje bili rođeni. Mislim da su Hercegovci radišni i uporni…
Zasigurno znate nešto i o hercegovačkim korijenima plemena Šimić?
– To bi trebalo istražiti, ali mislim da su korijeni u Drinovcima. Mnogo je poznatih Šimića podrijetlom iz Hercegovine – od hajduka Andrijice i pjesnika A. B. Šimića do nogometaša, braće Šimić.
Eh. Koliki je utjecaj zagorskog mentaliteta na hercegovačke gene Milana Bandića?
– Gradonačelnik Milan Bandić je istinski Hercegovac, ali i istinski Zagrepčanin.
Kao komunikolog, kako objašnjavate ugla-vnom pozitivne komentare na iznošenje intime Željka Keruma?
– Ljudi vole iskrenost kod političara, pa makar i sa zakašnjenjem.
Na što ćemo morati paziti ako želimo očuvati prepoznatljivost nakon ulaska u EU?
– Prvo moramo postati svjesni svojih posebnosti da bismo ih mogli predstaviti Europi. EU je sjajna pozornica za promociju država, ali će vrlo malo učiniti za očuvanje našeg identiteta ako se mi sami ne potrudimo.