Centri civilnih inicijativa – CCI nezadovoljni su učinkovitošću izvršne i zakonodavne vlasti ZHŽ. U priopćenju za javnost, koje objavljujemo u cijelosti, navode, između ostalog, kako su cijelu godinu umjesto rada priređivali političke igre.Umjesto da se efikasnost u radu vlasti sa svakom godinom njenog mandata povećava, te da svoj vrhunac ostvari u posljednjoj (četvrtoj godini), Vlada i Skupština ZHK nisu uložile ni najmanji trud u svom dosadašnjem mandatnom periodu, kako bi pokazale da im je takav rad cilj.
Dapače, skoro u potpunosti preokupirani međustranačkim dogovorima I rekonstrukcijama Vlade, ali naravno ne zbog nerada I nesposobnosti, što je Premijer još I naglasio, članovi Vlade su u sasvim drugi plan stavili kreiranje Budžeta I Programa rada Vlade, kako za 2009.g. tako I za tekuću 2010.g.
Zahtjevi za smjenom skupštinskog rukovodstva (za koje je jedino obrazloženje bilo “može im bit” jer su većina), za izglasavanje nepovjerenja Vladi, prevagnuli su nad potrebom za rješavanjem nagomilanih problema I deficitarnom realizacijom vlastitih programa rada institucija vlasti, te budžetskim deficitom u iznosu višem od 2,5 milijuna KM u ovom županiji.
A rješavanje problema I realizacija planova je izgledala ovako: Skupština ZHK je od planiranog 41 zakona u 2009.g. od kojih je čak 34% (14 zakona) dug iz prethodne, usvojila tek 13 zakona, odnosno 32% od plana, što znači da je broj usvojenih zakona iz Programa rada za 2009.g. manji čak I od broja zakona koji su kao dug prebačeni iz 2008.g.
Skupština nije punih 6 mjeseci čak ni razmatrala niti jedan zakon. Za niz neusvojenih zakona veliku odgovornost, pored Vlade, snose I sami zastupnici, koji su dužni pratiti vlastiti program I upozoravati ministre, te I sami inicirati donošenje zakona, što do sada nijednom nisu uradili, iako je 11 od 23 njih profesionalno angažirano u Skupštini. 11 zastupnika ima zadaću da svakodnevno, kao I ostatak radno angažiranog stanovništva, radi na ispunjavanju svojih obaveza. Umjesto toga, zastupnici u Skupštini ZHK su u cijeloj 2009.g. na zasjedanjima proveli 6,5 osmosatnih radnih dana.
I pored navedene angažiranosti u toku godine, čak 14 zastupnika je zabilježilo jedan ili više izostanaka. Zastupnik Jadranko Lasić (HDZ 1990) nije bio prisutan na čak 9 (od 10 sjednica!!!), a četiri zastupnika su cijelu prošlu godinu prespavali, tj. nisu postavili nijedno pitanje, pokrenuli inicijativu, učestvovali u diskusiji. Interesantno je naglasiti da je jedan od njih profesionalno angažiran. A za tri godine mandatnog perioda profesionalni zastupnik (?) Hrvoje Sopta postavio je samo jedno pitanje. I to u 2007.g.
Vlada ZHK je, bez obzira na loš start, pa samim tim I male vjerojatnosti za njegovim pogoršanjem, iz godine u godinu sve neefikasnija, pa se čak nije potrudila održati barem veći broj sjednica ili realizirati veći broj tačaka dnevnog reda u trećoj godini svog mandata, premda je poznato da od samog početka spada među one koje se najrjeđe sastaju I realiziraju najmanji broj tačaka dnevnog reda. Radeći punih 7 mjeseci, baš kao I Skupština, bez Programa rada, ponovo je kršila vlastiti Poslovnik o radu, bez ikakvih sankcija za to.
Postavlja se zaista otvoreno pitanje sposobnosti planiranja ove institucije vlasti, ne samo zbog usvajanja programa rada u sedmom mjesecu godine za koju je isti I kreiran, nego zbog vrlo čudnog načina njegove implementacije, posebno u pogledu realiziranih zakona. Naime, Vlada je u 2009.g. utvrdila 22 zakona, od kojih su 4 zakoni iz Programa rada Vlade za 2008.g., koji su kraj godine dočeli kao nerealizirani.
Ali nekim čudom, iako se nisu našli ponovo u Programu rada za 2009.g., što je bilo za očekivati, ipak bivaju utvrđeni u 2009.g. S druge strane, realizirani su neki novi zakoni, koji ne samo da se nisu našli u Programu rada za 2009. godinu, nego je to bio slučaj I sa prethodnim (godinama).
Promatrajući sada realizaciju samo onih zakona koji su bili planirani Programom rada, dodatno potvrđujemo tezu o totalnom obesmišljavanju procesa planiranja u ovoj instituciji vlasti – od 30 planiranih zakona Vlada je u 2009.g. realizirala svega 8, odnosno 27% vlastitog plana.
Ili, promatrajući ukupno sve realizirane mjere, bez obzira da li su planirane ili ne, da li se radi o zakonima, informacijama, ili izvještajima ministarstava, Vlada je realizirala njih 174. Samo 20% ih je bilo obuhvaćeno programom rada, dok čak 80% realiziranih mjera nije uopće bilo planirano.
A samo 2% od ukupno realiziranih mjera može na sistemski način dovesti do rješenja dijela problema koji su od životne važnosti za građane ZHŽ I BiH.