Možda će nakon ovog članka na našim njivama peršin i kamilica zamijeniti duhan. Jasno je ko dan da je Hercegovina raj na zemlji za poljoprivrednu proizvodnju u pogledu klimatskih prilika, ali ono što nije jasno zašto se ti potencijali ne koriste. Najvažniji problemi su usitnjene parcele, neriješeni imovinski odnosi i nedostatak vodovodne mreže u pojedinim područjima.
Ipak ima i za to rješenje – jednostavno na malim parcelama treba uzgajati kulture koje nose velike prinose (a to u ni kojem slučaju nije krumpir). Jedna od onih djelatnosti koji imaju ogromnu perspektivu je poljoprivreda, prije svega sektor uzgoja aromatičnog i ljekovitog bilja. Prednost uzgoja ovog bilja je to što u odnosu na tradicionalne kulture na hektar zasada recimo peršina imate za deset puta veće prinose i prihode te siguran otkup.
Pored uzgoja ljekovitog bilja, Hercegovina obiluje velikim potencijalima za sakupljanje raznog ljekovitog bilja npr. smilja, kadulje, drače i sl. U ovom području primjetni su određeni pomaci u posljednjih nekoliko godina i na području Gruda, što je ohrabrujuće. Uzgoj ljekovitog i aromatičnog bilja je u velikoj je ekspanziji. Velika je potražnja za tim proizvodima iz inozemstva i to je trenutno jedan od rijetkih sektora gdje BiH ima značajan suficit. Nekoliko studija je pokazalo da je to jedno od najbrže rastućih tržišta u BiH, što potvrđuju i podaci Vanjskotrgovinske komore BiH.
Naime, u 2011. godini iz BiH je izvezeno ljekovitog i aromatičnog bilja u vrijednosti od oko 22 milijuna KM, a uvezeno oko 10, 2 milijuna KM što je suficit od nekih 12 milijuna KM. U 2010. godini to je bilo još izrazitije. Suficit je iznosio više od 16,5 milijuna KM što je čak za 68% više nego 2009. godine.
Zanimljivo je da je u porastu i broj kompanija koje se bave uzgojem ljekovitog i aromatičnog bilja.
Osim skupljanja i uzgoja ljekovitog bilja kao sektori, u kojima postoji velika mogućnost zapošljavanja niskokvalificirane radne snage, velike mogućnosti Hercegovina ima u području organske poljoprivrede, pčelarstva, ruralnog turizma te proizvodnji solarne energije. Ipak ovo su samo potencijali te je za stvaranje povoljnih uvjeta za zelene poslove potrebno uključivanje svih struktura društva, ne samo poduzetnika, već i lokalnih zajednica, školstva, civilnog sektora, itd.
Tko zna možda naš “kum” iz naslova odgovori : “Pajdo, mislija san dogodine malo peršina posadit iman firmu koja će mi sve otkupiti”. Ipak možda je vjerojatnije da kaže: “‘Oću ga j..bat a ne sadit – ne isplati mi se.”