Korisnici kredita, a najviše žiranti trebali bi uskoro odahnuti i u Federaciji BiH. Uskoro bismo trebali dobiti novi Zakon o bankama kojim će se propisati provođenje općih uvjeta poslovanja banke u odnosu poslovanja s potrošačima, uvjete pod kojim se smatra da oglašavanje dovodi u zabludu ili obmanjuje potrošača te propisati i dodatni elementi standardnog informacijskog lista ovisno od vrste usluge. Možda i najvažnije je propisivanje uvjeta za procjenu i dokumentiranje kreditne sposobnosti potrošača i drugih osoba u kreditnom poslu, kao i uvjeta prijevremene otplate kredita. Sve to trebalo bi dovesti do bolje zaštite jamaca kod izdavanja kredita tako da se ne bi trebala ponoviti situacija kakvu danas imamo, da više od 300.000 ljudi u BiH vraća nečiji tuđi kredit, ali i da se kreditno mogu olako zadužiti osobe koje već imaju na desetke kredita. Zakon je u FBiH trebao biti usvojen još krajem prošle godine, no on je poslan na dodatne konzultacije. Novi Zakon o bankarstvu bi, kako doznajemo, ipak trebao biti usvojen ovog proljeća, a neki dijelovi bi trebali biti i poboljšani u odnosu na zakon u RS-u.
-Ništa u zakonu nije bilo sporno i on nije usvojen samo zato što je tekst prijedloga zakona isti kao onaj u RS-u, pa su zastupnici govorili: “a zašto da prepisujemo zakone iz RS-a”, tvrdi u izjavi za Dnevni list Jovica Cvjetković, predsjednik Udruge prevarenih žiranata u BiH i ističe kako su i ostali propisi u ovom sektoru – isti.
Svi papiri na stolu
U Republici Srpskoj je krajem prošle godine izmijenjen Zakon o bankama koji će se primjenjivati najkasnije od 1. lipnja ove godine do kad bi sve banke koje posluju u tom entitetu trebala prilagoditi svoje akte. Zakonom će se zaštititi žiranti, a među brojnim značajkama tu su i mogućnosti da žirant od dužnika zatraži hipotekarno jamstvo, poseban ugovor dužnika i jamca, a banka će morati upoznati sve strane u postupku o kreditnim sposobnostima dužnika. Jovica Cvjetković, predsjednik Udruge prevarenih žiranata u BiH, kaže kako se u izmijenjenom Zakonu o bankama i Zakonu o mikrokreditnim organizacijama u RS-u nalaze i neke ranije preporuke Agencije za bankarstvo RS-a, a koje su bile podzakonski akti.
-No, znate kako to ide: dok je nešto podzakonsko i nije direktno banke su to zloporabljivale i nisu se toga pridržavale, kazao je Cvjetković. On ističe kako je najvažnija stavka tog zakona da prije samog odobravanja kredita i potpisivanja ugovora svi žiranti sad imaju mogućnost dobiti kopiju ugovora, da ga iznesu vani i konzultiraju se s nekim te da od potpisivanja ugovora i realizacije ne može proći manje od 15 dana.
-Kod potpisivanja ugovora na stolu se moraju naći i podaci tražitelja kredita o njegovoj kreditnoj povijesti: je li ili nije uredu. Sada žirant ima uvid u kreditnu zaduženost i može donijeti validnu odluku hoće li biti jamac nekome tko je prezadužen ili ne, ističe Cvjetković napominjući kako “ranije nijedan žirant nije mogao znati kakva je kreditna povijest tražitelja kredita dok su banke to sve znale”.
Sada se može, ali i ne mora, napraviti i zaseban ugovor između dužnika i jamca i banka ne ulazi u taj dio. Žirant i dužnik će moći tako riješiti svoj odnos i žirant će moći naplatiti svoja potraživanja iz imovine dužnika. Problem je što s onim ranije izdanim kreditima.
Ići na dužnika, ne jamca
Događalo se da u ugovorima sklopljenim u prethodnom razdoblju prije izmjene ovog zakona u RS-u u kojima nije određena predvidljiva kamatna stopa pa da je navedeno da je kamatna stopa određena politikom banke, koje su po potrebi mijenjale svoje kamate.
-Svi ugovori moraju se napraviti u skladu s novim zakonom. Banke su se bunile i vršile su pritisak prema zakonodavcu, no zakon je prošao. Najviše im je smetao taj ugovor o odredivosti kamatne stope, kazao nam je Cvjetković naglasivši kako sada dužnik i posebno žirant zna kolika je kamatna stopa i koje je vrste kamatna stopa.
-Do sad su banke tumačile koja je kamatna stopa: nominalna, efektivna i koristile su kamatnu stopu ovisno o situacijama, ističe Cvjetković.
Dženana Hadžimahmutović, predsjednica Udruženja za zaštitu jamaca Sarajevske županije, ocijenila je u izjavi za Dnevni list kako su izmjene Zakona o bankama u RS-u dobre za sve buduće žirante, no da i dalje ostaje problem “vojske” žiranata koji sada vraćaju tuđe kredite.
-Mi smatramo kako je Agencija za bankarstvo ta koja bi trebala riješiti ovaj problem i dati naređenje da se novac potražuje od tražitelja kredita, a ne od jamca. Za to su krivi ti ugovori u kojima je jamac uzeo na sebe svu krivičnu i materijalnu odgovornost a ne dužnik, ističe Hadžimahmutović i naglašava kako je jamcima važno samo da se samo jedan član zakona promijeni i da se ide prema dužniku, a ne prema jamcu i to bi se trebalo naći u novom, izmijenjenom Zakonu. Tako bi se išlo na imovinu dužnika, a ne jamca, a izbjegla bi se mogućnost da netko uzme “50 kredita”.
Na kraju ostaje još problem reguliranja bankarskih naknada. Ombudsman za zaštitu potrošača Dragan Doko istaknuo je u izjavi za Dnevni list kako su “najspornije naknade za prijevremeno zatvaranje i otplatu kredita (bila 5, sada 1-2 posto), naknada za zatvaranje tekućeg računa u banci (prema cjeniku koji donosi banka) te naknada za slanje opomene zbog zakašnjenja u plaćanju obveza (nije ugovoreno)”.
Protiv ombudsmana za bankarstvo
Sve udruge žiranata imaju negativan stav prema ombudsmanu za bankarstvo koji već postoji u RS-u, a uskoro bi se ova institucija, nakon izmjene zakona trebala uspostaviti i u FBiH, u sklopu agencija za bankarstvo. “Mi apsolutno nismo za ombudsmana za bankarstvo u FBiH, a i drugi ombudsmani smatraju da je to besmisleno. Sud je tu da kaže je li netko nezakonito dobio kredit. Ombudsmana plaća agencija i on ne bi bio na strani naroda”, smatra Dženana Hadžimahmutović, predsjednica Udruženja za zaštitu jamaca Sarajevske županije. Jovica Cvjetković, predsjednik Udruge prevarenih žiranata u BiH, kaže kako agencije za bankarstvo, pored toga što daju dozvole za rad banaka, ima i kontrolnu funkciju i može kažnjavati banke ili im oduzeti dozvolu za rad. “Uvođenjem ombudsmana agencija za bankarstvo degradira svoju funkciju. Ombudsman je savjetodavna funkcija i on nema mehanizam kontrole. Ombudsman za bankarstvo služi samo za to da se zadovolji neka stranačka funkcija, da netko dobije dobru plaću”, ističe Cvjetković.
Doko: Jamac opcija, a ne uvjet
Dragan Doko, ombudsman za zaštitu potrošača BiH, kazao je u izjavi za Dnevni list kako se predmetnim zakonima preciznije regulira položaj potrošača u financijskom sektoru i donose kvalitetnija rješenja koja jačaju položaj potrošača i zaštitu njihovih interesa. “U RS su zakoni doneseni i otpočela je njihova primjena, a u FBiH su u proceduri tri zakona koja imaju iste ciljeve i slična poboljšanja. Praksa i procedure koje su banke i MKO provodile u BiH kada su u pitanju žiranti nisu bile u skladu s propisima i imale su za posljedicu veliki broj prevara. Najveći broj kredita uvjetovan je s jednim ili više žiranata što je postalo pravilo. Naš stav i preporuka je da jamstvo mora biti opcija, a nikako uvjet. Jednako tako procedure su bile pretjerano fleksibilne a njihova provedba izvan svake kontrole. Naša preporuka je bila da se procedure preciziraju i provode u skladu s propisima koji osiguravaju maksimalnu zaštitu žiranta u pogledu informiranja o kreditnoj sposobnosti glavnog dužnika, vjerodostojnosti preuzetog jamstva i prioriteta otplate kredita od glavnog dužnika, kazao nam je Doko.