U intervju koji je za Dnevni list dao Ante Markić, direktor Agencije za privatizaciju ŽZH, istaknuta je ponovnu prodaja poduzeća Ljubuška tkaonica. Iz razgovora s gospodarstvenicima, obzirom da je djelatnost poduzeća proizvodnja tekstila i nije više moguća, javila se ideja da se na ovom prostoru izgradi veliki poslovno trgovački centar.
Upravljane imovinom i kapitalom državnih poduzeća definirano je Zakonom o imovini Županije Zapadnohercegovačke i Zakonom o upravljanju državnom imovinom. Temeljem ova dva zakona državnim poduzećima upravlja Vlada ŽZH, a nakon što poduzeće pripremi svu zakonom propisanu dokumentaciju, tek onda Agencija za privatizaciju obavlja svoj dio posla, provodi postupke prodaje državnog kapitala.
Kako teče plan privatizacije u Županiji Zapadnohercegovačkoj, koji su efekti postignuti u 2009.?
Možemo slobodno reći da je, nakon nekoliko godina zastoja u privatizaciji, od 2005 do 2008., Vlada ŽZH izmjenom Zakona o upravljanju državnom imovinom iz mjeseca svibnja 2007. preuzela aktivnu ulogu posebno u pripremi poduzeća za privatizaciju. Ovo je za rezultat imalo da je u 2008. nekoliko poduzeća pripremljeno i moglo se krenuti u postupak prodaje. Tek u 2009. dolazi do prodaje, odnosno privatizacije tri poduzeća, Famos TDV ljubuški, UTTP Bigeste Ljubuški, Veterinarska stanica Posušje. Isto tako, privatiziran je dio nekretnina Vodoprivrednog poduzeća Ljubuški, na kojima je planirana izgradnja prodajnog salona i servisa za traktore. Sumirajući efekte koji proizlaze iz potpisanih ugovora, njihovom realizacijom, rješavanjem zatečenih obveza u poduzećima i novim investicijama u ponovno pokretanje ovih poduzeća planirano je investiranje oko 7 milijuna KM. Pored toga osigurano je rješavanje radno pravnog statusa za bivše djelatnike poduzeća kao i novo upošljavanje.
Koje aktivnosti su planirane za ovu godinu?
Aktivnosti u ovoj godini samo slijede nastavak započetih postupaka privatizacije za poduzeća kod kojih je već raspisan javni poziv na natječaj. To su tvornica vratila i igličastih ležajeva i poduzeće za ugostiteljstvo i turizam Grude. Ovi natječaji su u proceduri gdje je postupak prodaje u završnoj fazi. Pored ovog, usvojene su početne bilance stanja i program privatizacije za poduzeća Altra d.d. i OTP Lištica iz Širokog Brijega, a raspisivanje javnog poziva na tender se očekuje za nekoliko dana. Aktivno se radi i na završetku pripremnih radnji na početnoj bilanci za poduzeća: Duhanprodukt Grude, Rudnici boksita Posušje, kao i na korekciji početne bilance za poduzeća Ljubuška tkaonica. Realno je za očekivati da će javni pozivi na natječaj za ova poduzeća biti raspisani u roku od tri mjeseca. Posebno je zanimljivo spomenuti ponovnu prodaju poduzeća Ljubuška tkaonica, nakon što je kupoprodajni ugovor raskinut. Iz razgovora s gospodarstvenicima, čija razmišljanja svakako treba uvažavati, obzirom da je djelatnost poduzeća proizvodnja tekstila i nije više moguća, javila se ideja da se na ovom prostoru izgradi veliki poslovno trgovački centar. Vrijednost ovakvog investicijskog projekta grubo rečeno trebalo bi iznositi minimalno 10 milijuna KM.
Dali novi kupci privatiziranih tvrtki ispunjavaju obveze iz ugovora, kao što je zadržavanje uposlenika, isplata otpremnina i ostalo?
Već smo spomenuli da su poduzeća koja treba privatizirati opterećena velikim obvezama, posebno obvezama prema bivšim uposlenicima prema Fondu MIO, kreditima i sudskim sporovima. Nakon preuzimanja poduzeća kupcima je u prioritet stavljena obveza rješavanja obveza prema Fondu MIO i otpremnine za bivše djelatnike poduzeća, rok za ispunjenje ove obveze je u prvoj godini ugovora. Prema našim saznanjima sa terena ispunjavanje ovih obveza od strane kupaca ide predviđenom dinamikom, čime je Agencija svakako zadovoljna. Ispunjavanje ove ugovorne obveze je osigurano garancijom banke koju su kupci dostavili prilikom potpisa ugovora.
Koje od poduzeća koje je privatizirano u posljednjih nekoliko godina ocjenjujete kao najuspješnije, a koje najneuspješnije?
Od uspješnijih privatizacija posljednjih godina svakako navodimo privatizaciju poduzeća Famos TDV i UTTP Bigeste Ljubuški. Razlog je što su kupci ovih poduzeća renomirane i uspješne tvrtke, pa je realno očekivati i uspješnu privatizaciju i ponovno aktiviranje ovih poduzeća. Tvrtka „Lager“ koja je kupac poduzeća Famos TDV je vodeći regionalni zastupnik i distributer teških građevinskih strojeva. Isto tako, kupci su dostavili garanciju banke na ime ispunjenja ugovornih obveza. Neuspješan primjer privatizacije je Ljubuška tkaonica, gdje je kupoprodajni ugovor raskinut sudskim putem u mjesecu svibnju 2009.
U kojoj je općini provedeno najviše privatizacija, a u kojoj najmanje?
Kada se govori o privatizaciji poduzeća po općinama moramo naglasiti da svaka općina ima različit broj poduzeća koja treba privatizirati, koja su različitog stupnja pripremljenosti. Stupanj provođenje privatizacije ovisi o tome dali su poduzeća aktivna i da li su pripremljena za prodaju, što je osnovni preduvjet privatizaciji. U odnosu na broj poduzeća stupanj provođenja privatizacije je sličan u svim općinama u županiji, s tim da je trenutno najlošija stanje u općini Posušje, gdje je za tri poduzeća pokrenut postupak raskida kupoprodajnog ugovora sudskim putem.
Da li je sveukupni broj privatizacija veći ili manji u odnosu na neka druga razdoblja? Ukoliko jesu dali su tome krivac uvjeti ili pak sveprisutna kriza i recesija? Koliki je utjecaj ekonomske krize na privatizaciju?
Činjenica da je privatizacija otpočela prije deset godina, a i danas neka poduzeća nemaju izrađenu početnu bilancu i program privatizacije dovoljno govori. Na samom početku je izvršena privatizacija poduzeća koja su bila aktivna i obavljala su svoju djelatnost, i lako su našli kupce. Velika većina poduzeća koja su ostala su potpuno neaktivna, opterećena obvezama i kreditima, sudskim sporovima, ostala bez tržišta i kadrova, te je za njih vrlo teško pronaći kupce. Za nepripremljenost ovih poduzeća za privatizaciju odgovornost snose ranije uprave koje ih nisu na vrijeme pripremile za prodaju. Na tržištu ponude i potražnje svakako da ekonomska kriza i recesija ima veliki utjecaj na privatizaciju. Razlog je jednostavan što tvrtke moraju voditi računa o svom poslovanju, pa je teško očekivati veću zainteresiranost potencijalnih kupaca za privatizaciju. Na sam proces prodaje državnih poduzeća utjecaj imaju i gospodarska kretanja u regiji.
Što je sa imovinom Duhanskih stanica u Širokom Brijegu i Ljubuškom?
Objekti dvije Duhanske stanice su smješteni u centru grada, a poduzeća su već desetak godina neaktivna i propala, predstavljaju samo ruglo u uskom centru ovih gradova, ali bi uskoro ponovno mogli postati funkcionalni. Vlada ZHŽ-a je sukladno izmjenama zakona o privatizaciji iz mjeseca travnja 2009. donijela Odluku o izuzimanju dijela imovine ovih poduzeća za potrebe institucija vlasti. Prostori duhanske stanice u Širokom Brijegu su izuzeti i namijenjeni su za izgradnju škole. Na prostoru duhanske stanice u Ljubuškom namjena je riješiti sve potrebe smještaja za neke institucije Vlade ŽZH i općine. Znamo da Ljubuški ima potrebe za prostorima za kulturu, sport, kino dvoranu, smještaj braniteljskih udruga, udruga poljoprivrednika. Akutni problem ove općine je kao i u većini ostalih parking mjesta, a rušenjem dijela objekata Duhanske stanice otvara se ogroman prostor za izgradnju parkinga, kao i za izgradnju jednog modernog gradskog središta.
Kada možemo očekivati poboljšanje sveukupne slike stanja županije, odnosno, po vama što je to što treba učiniti da bi županija krenula prema boljoj budućnosti?
Ovo je pitanje na koje je teško dati odgovor i treba ga postaviti svim institucijama na lokalnoj i županijskoj razini. S aspekta provođenja privatizacije mogu reći da je zadatak ove Agencije žurno provesti privatizaciju državnih poduzeća, pokrenuti i staviti u funkciju posebno proizvodna poduzeća gdje je to moguće, te osigurati rješavanje ranije stvorenih obveza u poduzećima, nove investicije i nova radna mjesta. Općenito govoreći smatram da je potrebno gospodarske teme staviti u prvi plan, jer se od politike ne živi. Tim prije jer živimo u vremenu gospodarske krize gdje je problem očuvati sadašnja radna mjesta, a ne otvoriti nova. Potrebno je raditi na stvaranju ambijenta za razvoj gospodarstva na lokalnoj i županijskoj razini, razvijanju poslovne infrastrukture za aktiviranje potencijala poljoprivrede i turizma, malog i srednjeg poduzetništva, razvijanje modela poticaja u poljoprivredi i proizvodnji hrane, izgradnji gospodarskih zona. Svakako u gospodarskom smislu iskoristiti činjenicu vezanu za početak izgradnje južnog kraka koridora Vc na Bijači.