I nakon više od 29 godina od njegove smrti, Josip Broz Tito, jedan od najutjecajnijih političara 20. stoljeća, ne prestaje biti intrigantnom temom. Čovjek koji je, nedvojbeno, nekadašnjom Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom vladao 35 godina, i danas je velika nepoznanica i tajna. O njemu, njegovoj prošlosti, ratnom putu u partizanima i njegovim djelima, učile su generacije ‘Titovih pionira’, kojima se nije ostavljao bilo kakav prostor za razmišljanje. Pod takvom doktrinom svjesno se nametala samo povijest i samo jedna istina. Danas, toliko godina nakon njegove smrti, u njegovo podrijetlo sumnjaju i Hrvati i Srbi.
Policijski karton otkriva pravog Broza
“Tko je Tito?”, pitanje je koje se potiho postavljalo i prije njegove smrti, a nakon nje, pojavljuju se brojni svjedoci i povjesničari koji o Titu imaju svoju priču. Nagađalo se o njegovu upitnom datumu rođenja, podrijetlu, životopisu… Ipak, do sada nije ponuđen niti jedan opipljiv dokaz koji bi bio čvrst temelj takvih teorija.
No, jedan od možda najčvršćih dokaza o upitnosti Titova identiteta čuvao se desetljećima u Hrvatskom povijesnom muzeju u Zagrebu, čiju vjernu presliku i donosimo, a koju nam je ustupila prof. Ankica Pandžić, ravnateljica Hrvatskog povijesnog muzeja. Radi se o policijskom kartonu od 4. svibnja 1928. godine, broj 10.434, istinskom datumu njegova uhićenja, a ne 4. kolovoza te godine, kako se često navodi vrijeme kada je uhićen zbog bombaškog napada. Upravo ovaj dokument povjesničarima može biti ključan u odgovorima na pitanja o Titovu identitetu. A sve zbog srednjeg prsta na njegovoj ljevici…
Sporan i datum rođenja
U tom policijskom kartonu Josip Broz daje izjavu da je rođen 12. ožujka 1892. godine. U raznim njegovim dokumentima pojavljuju se brojni datumi rođenja. U njegovoj biografiji, koju je napisao Vladimir Dedijer, kao datum njegova rođenja navodi se 7. svibnja, a kao službeni i konačni datum rođenja kasnije je uzet 25. svibnja, isti onaj iz osobnih dokumenata kada je služio austrijsku vojsku. Upravo se datuma 25. svibnja starije generacije još dobro sjećaju, jer se tada slavio Titov rođendan, nazvan Dan mladosti. Dalje, Josip Broz se u tom policijskom kartonu izjasnio da je rimokatoličke vjeroispovijedi, da je iz rodnog mjesta Kumrovec, općine Zagorska Sela, zavičajne općine dtto srez Klanjec, posljednjeg prebivališta u Petrovoj ulici 62, da je oženjen Pelagijom, rođenom Denisovna Bjelovsova te da ima sina Žarka. Također, piše da je “služio u vojništvu 25. dom.p.p. na ratištu”.
Mehaničkom “pomočniku” manjkavi zubi i srednji prst s “velikom brazgotinom”
No, osobni opis koji slijedi u policijskom kartonu, više je nego zanimljiv i krucijalni je dokaz vrlo moguće teorije o upitnosti Titova identiteta – da onaj Tito kojeg su, dragovoljno ili ne, slavili milijuni ‘Jugoslavena’, ipak nije bio onaj isti čovjek koji je uhićen tog svibnja 1928. godine. Dakle, u generalijama njegova osobnog opisa se navodi da je visok 170 cm, “vitkog i ravnog stasa”, “guste tamnoplave kose”, da “brije brkove”, ima “tamno plave, guste i ravne obrve”, “suhonjavog i oblog” oblika lica koje je “crnomanjasto”. Također se navodi da ima “oči modre srednje”, čelo “srednje okruglo koso”, nos “debeo, srednji, ravan”, usta “srednja”, zube “manjkave”, da brije podbradak te da ima duge, uske ruke.
Tada je Josip Broz imao zvanje, kako stoji u dokumentu – “mehaničkog pomočnika”. Sve navedeno do sada ne znači toliko puno. Već tada je govorio hrvatski, njemački i ruski jezik. Ono što baca konkretnu sjenu na desetljeća njegove vladavine jest navod pod stavkom “osobiti znakovi i tjelesne mane”, čija je važnost na tadašnjem policijskom kartonu bila neupitna, s obzirom na to da je označena velikom zagradom iza koje je, na tri crte, predviđeno izjašnjavanje o osobitosti uhićenika. “Na srednjaku ljevice imade brazgotinu”, jedan je od najozbiljnijih dokaza o osobnim znakovima Josipa Broza jer upravo te brazgotine na njegovu srednjaku lijeve ruke nema niti na jednoj fotografiji onoga Josipa Broza Tita, predsjednika nekadašnje SFRJ, kojega smo poznavali. Upravo ta brazgotina, odnosno, veliki ožiljak koji je Broz zaradio radeći kao bravar i za strojem izgubivši dio prsta, bio je jedan, između mnogih razloga zašto ga njegova rodbina u Kumrovcu nije prepoznala. Tvrdili su da se radi o nepoznatom čovjeku…
UPOZORENJE Huligani ozbiljni začetnici novih etničkih sukoba
Divlji navijači ugrožavaju stabilnost jugoistočne Europe
Neredi i smrt navijača u Širokom Brijegu, tučnjava u Beogradu uoči utakmice Partizana i Toulousa, divljanje navijača Dinama u Rumunjskoj. Posljednjih dana iz regije stižu zabrinjavajuće i tragične “sportske” vijesti. Nogomet u Srbiji, Hrvatskoj i u BiH očito je u raljama nekolicine nasilnika, koji nogomet – zlorabe, a navijačima manipuliraju.
Posebice u BiH postoji bojazan da bi nasilje moglo destabilizirati stanje u zemlji i dovesti čak do novih etničkih sukoba. “Najljepša sporedna stvar na svijetu” na Balkanu sve češće pokazuje svoju najružniju stranu. Količina nasilja u Širokom Brijegu iznenadila je i Uga Vlaisavljevića, profesora sociologije na Sveučilištu u Sarajevu: „Kao i svi građani i ja sam bio šokiran onim što se dogodilo u Širokom Brijegu. Odjednom su u igri novi elementi, odjednom se u navijačkom nasilju pojavljuje oružje – a to će promijeniti i naš odnos prema sportu!”
“Slučaj Široki Brijeg” nije iznimka u regiji, kako su nam pokazali i dokazali nedavna tučnjava u Beogradu, u kojoj je od zadobivenih ozljeda preminuo jedan francuski navijač, ili divljanje Dinamovih “fanova” u Temišvaru. Na utakmici u Rumunjskoj bio je i Tomislav Židak, poznati sportski novinar iz Zagreba: „Ta brutalnost ima “nacionalni” predznak i nacionalistički karakter. Tako je to oduvijek bilo na Balkanu, a tako će to biti i još neko vrijeme.”
INTERVJU dr. Božo Ljubić, predsjednik HDZ 1990
Priča o ujedinjenju dva HDZ-a je završena
„Saga o „ujedinjenju“ je nas skupo koštala, jer smo mi imali iskren i principijelan pristup ovom pitanju a druga strana je težila i radila sve na našem uništenju i dobivanju ponovno političkog monopola. Ta priča je sada završena i konsolidacija infrastrukture se završava 2. Saborom“, kaže predsjednik HDZ 1990
OTKRIVAMO: Izbor novog predsjednika HSS-NHI-ja odredit će opstojnost stranke
TAJNI DOGOVOR: Čović želi preuzeti HSS-NHI
Nakon što se dotadašnji predsjednik koalicije Hrvatske seljačke stranke -Nove hrvatske inicijative (HSS-NHI) Ivan Krndelj povukao s mjesta predsjednika, novi predsjednik ili predsjednica određivati će buduću političku trasu te iznimno značajne koalicije, poglavito u središnjoj Bosni i Posavini, gdje ima i najveći utjecaj. Mr. sc. Ljiljana Lovrić iz Kiseljaka i dr. Zoran Budimić iz Orašja – jedno od njih bit će novi lider HSS-NHI. Dok je Budimić skoro potpuno zanemario medijsku kampanju koja bi mu umnogome mogla pomoći oko izbora za novog predsjednika, Lovrić je svoju kandidaturu ozbiljno shvatila. Dnevni listovi na hrvatskome jeziku u BiH posljednjih dana zasuti su pr-ovskm tekstovima, široj javnosti, skoro potpuno nepoznate mlade političarke i znanstvenice Ljiljane Lovrić koja se ozbiljno nameće kao nova predsjednica HSS-NHI.
U nedostatku političkog iskustva Lovrić „igra na provjerenu kartu“ ističući kako je vrijeme za jednu predsjednicu stranke s hrvatskim predznakom. „Mišljenja sam kako je ova država spremna za jednu predsjednicu stranke. Koliko će to biti problem predsjednicima ostalih stranaka, ne znam, znam kako osobno neću imati problema surađivati s njima na konstruktivnim prijedlozima i projektima. Hoće li me doživljavati najprije kao ženu, a tek onda kao predsjednicu stranke, to me ne zanima. Vrijeme je da i žene ove države aktivnije uđu u politiku, te doprinesu svojim radom i sposobnostima napretku zajednice, a sukladno tomu i ove države“, kaže Lovrić. Dok se u HSS-NHI-ju čeka 24. listopad kada će biti održan Izvanredni Sabor stranke, u toj koaliciji „gori tiha vatra“, a već se i spominju i nove koalicije u kojoj bi jednu od najznačajnijih uloga mogao igrati i predsjednik najjače hrvatske stranke, dr. Dragan Čović. Lovrić već najavljuje koaliranje s HDZ-om BiH, njen protukandidat, dr. Zoran Budimić o tome ima potpuno drukčije mišljenje.
Hrvati konačno jedinstveni
Kreševska deklaracija temelj za pregovore s SAD-om i EU-om
Nadan Vidošević, kandidat za trećeg predsjednika Hrvatske ipak ide na operaciju glasnica
Ili dobar glas ili zbogom Pantovčaku
OTKRIVAMO: Zašto se Florence Hartman zamjerila haškom sudu u svojoj knjizi „Mir i kazna“
Kako su se velike sile dogovarale sa Karadžićem i Miloševićem
POVIJEST
POVIJEST RATNE GLAZBE HRVATSKOGA VIJEĆA OBRANE
Himne mostarskih bojni ušle su u vječnost
EKONOMIJA
Federacija uvodi fiskalni sustav
Kazna za poštene ili financijska disciplina
BiH bolje podnosi krizu nego razvijenije zemlje regije
Kriza – ništa novo za BiH
KULTURA
Knjiga Georgea Friedmana šokira svijet
Bojimo li se „Sljedećih 100 godina“?
SPORT
Tribine nogometnih stadiona poprište rasizma, mržnje i frustracija
Rasizam ‘u rukavicama’ – Hitlerov broj na majicama
SVIJET
Treća svjetska sila obilježila 60 godina komunizma
Kina svijetu pokazala snagu
REVIJA
Meteoropatija – problem suvremenog društva
Ne bolujte zbog vremena
Kraljica burlesque Londončanima predstavila novu liniju grudnjaka
Wonderbra i Dita – recept za uspjeh
Osvježite crno odijelo
Jedno odijelo, a 100 kombinacija
Protiv zagađenja u zatvorenim prostorima: Biljke koje «jedu» otrove
Zeleni čuvari čistog zraka u domu