Nedavni razgovori između čelnika izvršne vlasti Hrvatske i Slovenije o vraćanju dugova Ljubljanske banke ponovno su aktualizirali to pitanje i u BiH. Prema nekim procjenama, građani BiH traže vrtoglave tri milijarde maraka, no mogućnost da ih dobiju veoma je mala, piše Lider BiH.
Nedavni susret premijerke RH Jadranke Kosor i njezina slovenskog kolege Boruta Pahora poslije kojeg je objavljeno da se očekuje brzo rješavanje problema vraćanja stare devizne štednje bivše Ljubljanske banke aktualizirao je to pitanje i u BiH. Iako detalji tih razgovora nisu dospjeli u javnost, jasno je kako se vlasti BiH i ovaj put nisu uspjele nametnuti u rješavanju problema više desetaka tisuća građana koji, prema različitim podacima, od bivše Ljubljanske banke traže od 800 milijuna do čak tri milijarde maraka, piše Lider BiH.
Da su vlasti u BiH nemoćne, priznao je nedavno i Nikola Špirić, predsjedajući Vijeća ministara BiH, poručivši kako u institucijama BiH ‘nema vizije o rješavanju tog problema’. Osim stare Ljubljanske banke slična je situacija sa štedišama bivše Invest banke Beograd, koji također traže nekoliko stotina milijuna maraka ušteđevine koja je za rata i raspada bivše zajedničke države promijenila vlasnike jer više nitko ozbiljan ne vjeruje u tvrdnje da je novac jednostavno propao.
Nije malo onih koji tvrde da je upravo tim sredstvima pokrenut rad Nove ljubljanske banke. No dok Hrvatska ima dobar adut u rukama, jer ta banka nije ušla na njezino tržište, u BiH takve prednosti nema jer Nova ljubljanska banka već godinama djeluje na domaćem bankarskom tržištu i jedna je od većih bankarskih grupacija. Svoj status dodatno je učvrstila nakon što je na burzi preuzela upravljački paket nad bivšom Tuzlanskom bankom koja je prije toga privatizirana na više nego sumnjiv način, a od čega država nije imala nikakve koristi.
Predstavnici slovenskih vlasti do sada su uvijek inzistirali na tome da se problem dugova Ljubljanske banke prema štedišama u BiH riješi sukcesijom bivše SFRJ. To znači da bi dugove i njihovo vraćanje na sebe preuzela BiH, kao što je učinila s deviznom štednjom koja je propala u domaćim bankama. Osim predstavnika vlasti BiH, koji na takav model vraćanja ne pristaju, tomu se protive i udruge koje okupljaju stare devizne štediše i koje godinama neuspješno na međunarodnim sudovima pokušavaju dokazati da je novac završio u Sloveniji i Beogradu. Iako za sada nemaju većih uspjeha i nemaju potporu institucija BiH, od pravne borbe ne namjeravaju odustati.