Predsjednik HDZ1990 Božo Ljubić, u dnevničkim zapisima za Slobodnu Dalamaciju otkrio javnosti neke nepoznate detalje s pregovora u Butmiru – o tome kako je jedan od pregovarača tražio je kvote za pedere, o tome što mu je rekao Bakir Hadžiomerović, a što turski ministar vanjskih poslova. Opisao je i svoj razgovor s unukom koji živi u Francuskoj, a između političkih obveza u svojim rodnim Uzarićima, našao je vremena i za pečenje rakije.
Petak, 16. listopad Kod predsjednice Jadranke
Poziv iz Zagreba od predsjednice HDZ i Vlade RH Jadranke Kosor s namjerom da, kao dvije sestrinske stranke, razmijenimo stajališta pred Butmirske razgovore oko reforme ustava BiH. Krećem ujutro rano iz Širokog skupa s savjetnikom Vesom Vegarom. U 13 sati sastanak s predsjednicom J. Kosor. Tu je i ministar Gordan Jandroković, te najbliži suradnici. Izvijestio sam sugovornike o tijeku preliminarnih razgovora koje sam imao s dužnosnicima SAD (zamjenikom državne tajnice SAD Jamesom Steinbergom, zamjenikom pomoćnika Stewartom Jonesom, američkim veleposlanikom u BiH, predstavnicima EU iz Brisela, predstavnicima švedskog Predsjedništva EU, s domaćim političkim partnerima, s kardinalom Vinkom. Puljićem. Poznato je da je BiH nefunkcionalna država, da je ustavna pozicija Hrvata i na razini Države i entiteta neravnopravna, Međutim ono što ja znam ili naslućujem pred ove pregovore ne nudi ništa novoga, čak u nekim elementima ovu poziciju još više pogoršava.
Predsjednica Kosor me izvještava da Hrvatska, temeljem svoje ustavne obveze ali i kao potpisnica Daytona zauzima aktivnu ulogu, zagovara kod svojih saveznika u NATO i EU jednakopravnost Hrvata u B i H kao jednog od konstitutivnih naroda te osposobljavanje BH za euroatlantske integracije. Činjenica da Organizacija islamske konferencije ima kao jednu od glavnih točaka na sljedećem zasjedanju ustavnu reformu BiH, imajući u vidu suradnju Srbije pa i Rusije s predstavnicima Srba iz BiH, važnost BiH za EU i NATO slažemo se daje legitiman Hrvatski angažman iz najmanje dva razloga: Hrvati su jedan od tri konstitutivna naroda u BiH i Hrvatska i BiH imaju jednu od najdužih međusobnih granica u Europi. Izvijestio sam sugovornike i o svom susretu s predsjednikom Stjepanom Mesićem prije nekoliko dana koji također podržava BiH kao funkcionalnu državu tri ravnopravna konstitutivna naroda. Dogovorili smo se da ćemo nastaviti surađivati, razmjenjivati informacije… Na kraju fotografije za medije i arhivu. Žena ostaje žena i kad je predsjednica, Jadranka Kosor ne dopušta snimanje dok ne namjesti šal. Normalno i simpatično.
Subota, 17. listopad Dan odmora za sav „normalan” svijet
Čeka me vrlo naporan dan. U 9 sati sastanak s ministrom vanjskih poslova Turske. Sastav sudionika i ozračje odaje ozbiljnost Države i diplomacije. Ministar Ahmet Devetoglu, uglađen, obrazovan, „europskiji” od većine europejaca i što je najvažnije izuzetno informiran o Bosni i Hercegovini. Dodaje da gaji prijateljske osjećaje prema narodu BiH bez obzira na etnički i religijski predznak. Dodaje da je za vrijeme nedavnog potpisivanja povijesnog sporazuma između Turske i Armenije barem pola vremena razgovara s Hillary Clinton bilo posvećeno BiH. Dodaje da mu čak ne smeta što je BiH izbacila Tursku iz kvalifikacija za Svjetsko prvenstvo u Južnoj Africi, „vama je ova vrsta afirmacije sada potrebnija nego Turskoj” Rastali smo se na vrlo prijateljski način i dogovorili da ćemo se opet vidjeti.
Dugo putovanje u Bihać na izbornu skupštinu gradskog odbora HDZ 1990 Bihaća. Sada shvaćam zastupnike u Parlamentu BiH koji su mi kao državnom ministru komunikacija prometa opetovano postavljali pitanja kako planiramo prometno približiti Bihać Sarajevu.
Stižem u Bihać oko 16 sati neposredno pred početak Skupštine. Iznenađuje me puna kino dvorana izaslanika i gostiju. Pozdravljam skup, čestitam predsjedniku Odbora Stranke u Bihaću Dr. Romanu Juriću, Ovaj skup svjedoči i popularnosti HDZ ’90 u Bihaću ali i njegovom ugledu i ugledu njegovih suradnika. Djevojke u narodnim nošnjama poklanjaju mi „madžarski ručnik”. Zašto „madžarski” pitam kolegu Jurića? Zato što su sve nas katolike Hrvate za vrijeme osmanske okupacije poistovjećivali s Mađarima” Uzimam mikrofon i kažem: mi smo tu da se više nikada hrvatsko ime ne zamjenjuje tuđim.
Nedjelja, 18. listopad I Bog se sedmi dan odmarao a kamoli ja
Uobičajene aktivnosti i atmosfera u rodnom selu Uzarići u Širokom gdje sada živim. Mobitel isključen ali onaj tko hoće uvijek te nađe. Tajnik zove na suprugin telefon da se zamjenik američkog veleposlanika želi hitno čuti. Uključujem mobitel, izvješćuje me da imenujem osobu koja će sutra u 10 preuzeti paket prijedloga ustavnih promjena… Nedjeljni mir je već naruše ali to je cijena ovog posla. Istu večer dobivam iz jednog veleposlanstva faks od 25 strana gdje je sadržaj predloženih amandmana, studiram do poslije ponoći s suradnicima i bratom Mariofilom.
Ponedjeljak, 19. listopada Put u Sarajevo
U 11 sati počinje sjednica Doma naroda BiH čiji sam član. „Prijavljujem” se oko sat vremena, a nakon toga analiziram ponuđeni „paket” zajedno s suradnicima. Popodne razgovor na FTV za najgledaniju TV emisiju politički magazin „60 minuta” Glavna tema je ustavne promjene u BiH. Bakir Hadžiomerovć me izvješćuje da će gosti uz mene biti Stewat Jones iz State Departmenta SAD, Haris Silajdžić i Zlatko Lagumdžija. Standardno pitanja što očekujem od razgovora, ali ono što me iznenađuje od voditelja (koji priznaje da je lijevo orijentiran, čak „lijevije” od SDP-a) je pitanje ali u isto vrijeme i konstatacija o neravnopravnoj hrvatskoj poziciji u BiH. Naravno slažem se i dodajem kako je hrvatsko pitanje u BiH suštinsko pitanje i za samu državu i njenu opstojnost. Još sam pod dojmom netom analiziranog „paketa” ustavnih promjena koji je ispod potreba BiH glede funkcionalnosti a hrvatsku poziciju još dodatno erodira ukidajući legislativu nadležnost Doma naroda (jedinog mehanizma i do sada slabašne nacionalne zaštite), a posebice je neprihvatljiv način konstituiranja tog doma iz ad hoc kluba Zastupničkog doma što bi omogućavalo relativno većinskim narodima u BiH Srbima i Bošnjacima da Hrvatima izaberu i zastupnike u Dom naroda. Dodajem kako „zadržavanje postojećeg stanja Bosnu i Hercegovinu od zemlje tri ravnopravna konstitutivna naroda pretvara u konfederaciju dva centralizirana unitarna entiteta jednog pod srpskom a drugog pod bošnjakom dominacijom što je za Hrvate apsolutno neprihvatljivo a po budućnost BiH opasno jer će zakonomjerno udaljavanje ova dva entiteta vodi ka dezintegraciji i destabilizaciji Države”
Popodne je izuzetno važna sjednica Predsjedništva HDZ 1990 na kojoj smo usvojili stajališta glede ponuđenog paketa ustavnih promjena i predložili konkretne izmjene. Upućene su odmah predstavnicima EU i SAD ( znam da su prevedene na engleski i da ih analiziraju) ali i Zagrebu i na još neke adrese.
Utorak 20 listopad Silazak s „Daytonskog” i ulazak na „Briselski put” – Butmir 2
Ulazimo u vojnu bazu NATO snaga vozimo se internim putovima, jedan nosi naziv Dayton road. Napuštamo „Dayton put” i pristupamo razgovorima koji bi nas trebali dovesti na „Briselski put”. S jedne strane domaći lideri s druge SAD i EU predvođeni Jamesom Steinbergom i Carlom Bildtom. U izjavama domaćin aktera dosta je suprotstavljenih stavova od opcije mirnog razlaza koja bi trebala biti ugrađena u Ustav do različito upakiranih prijedloga za više ili manje centraliziranu državu. Jedan sudionik čak kaže da „lično sumnja da je BiH uopće moguća kao država”. Bilo je i takvih upadica „mogli bi uvesti kvotu u Parlamentu i za pedere ako već hoćete za tzv. „Ostale. Tko su „ostali” ako nisu nacionalne manjine?. Izlažem stajališta koja imaju za cilj usvojiti promjene koje će BiH učiniti funkcionalnom sposobnom i podobnom za euroatlantske integracije te pravednijom državom što bi je učinilo stabilnom. Ne slažem se s jednim svojim prethodnikom da BiH nije moguća kao država, ali tvrdim da ovakva dvoentitetska nereformirana daytonska zasigurno nije moguća što je empirijski dokazano. Iznosim stajališta HDZ 1990 što su uglavnom i zajednička stajališta hrvatske politike u BiH da je nužna reforma tzv. srednje razine vlasti što su sada entiteti te izjednačivanje prava u odlučivanju na državnoj razini. Iskusni međunarodni diplomati vode razgovore na način da se izbjegnu bilo kakve konfrontacije. Sastanak završava bez dogovora o „paketu” ali s dogovorom da se nastavi sutra.
Srijeda, 21. listopad Butmir 2 – druga epizoda
Nastavlja se raditi u plenumu. Nakon obraćanja međunarodnih posrednika mi domaći lideri iznosimo stajališta. Bildt upozorava parafraziram, vaši susjedi ubrzanim koracima idu ka EU Hrvatska će sigurno završiti razgovore sljedeće godine, ostali susjedi će krajem godine dobiti status kandidata, vi imate priliku ali se morate kvalificirati. Da li ćete to zavisi od vas ovdje.
Haris Silajdžić uzvraća potpitanjem „da li su i od ostalih susjeda traženi neki uvjeti i da li su ih ispunili, naime neki nisu ispunili presudu međunarodnog suda pravde u Haagu i ICTY (misleći na Srbiju). Moli naše međunarodne prijatelje da u Briselu pomognu da se BiH kvalificira za bezvizni režim u najmanju ruku da to ne otežavaju misleći na Bildtovu suprugu članicu europskog parlamenta koja navodno lobira protiv.
Sve u svemu očitovanja Steinberga i Bildta me ohrabruju jer EU i SAD ostaju s nama u procesu reforme što sam ja izričito tražio još prije godinu dana u Briselu gdje sam rekao da međunarodna zajednica ima i pravo i obvezu pomoći da BiH dobije novi funkcionalan poredak. Naime potencijal unutarnjeg konsenzusa je daleko ispod potreba B i H i nije vjerojatan s obzirom da su tri strane u različitim pozicija po postojećem ustavu.
Četvrtak, 22 listopad Ljubić Kery, gotovo istovjetna stajališta
Listam tisak od jučer je jučer nisam imao vremena. Upada mi u oči izjava Johna Keryja bivšeg predsjedničkog kandidata i predsjednika komisije za vanjsku politiku američkog kongresa u „Oslobođenju” Politička sadašnjica u Bosni i Hercegovini zatočenik je prošlih sporazuma koji moraju biti modificirani”, kazao je Kery te naglasio „ da je Daytonski sporazum organizirao B i H kao mekanu federaciju sastavljenu od dva entiteta, sa dominacijom Srba i Bošnjaka, od kojih svaki može staviti veto na državno zakonodavstvo”. Upravo takvu izjavu sam dao na televiziji večer prije.
Uvečer razgovaram s kćerkom Lucijom koja živi u Briselu, udana za Frederika, Francuza. Kaže mi, unuk Toma, kome je 22 mjeseca, želi s dedom razgovarati. Razgovaramo hrvatskim jezikom uglavnom ponavlja što ja kažem ali na kraju veli „Je t’ aime, dedo”(Volim te dedo). Unuci su me pretekli na putu za EU. Što drugo djed može željeti, ali ja želim da svačija djeca i unuci iz BiH uživaju standarde EU.
Petak, 23 listopada Pečem rakiju
Prije podne ispit na Fakultetu zdravstvenih studija, gdje vodim kolegij Politika, ekonomika i organizacija zdravstva na magistarskom studiju, dekanski rok. Nisam prestrog ali tražim minimum potrebnog znanja. Popodne namjeravam s bratom peći rakiju u kućnom dvorištu. Svjestan sam da to neće biti moguće kada uđemo u EU. Ipak, učiniti ću sve da BiH što prije postane punopravni član i da se i mi Hercegovci ( a i Bosanci) konačno pridružimo Hrvatskoj.
