Član Predsjedništva “devedesetke” Vinko Zorić smatra kako je pogrešna percepcija da su dva predsjednika kočnica ujedinjenju dva HDZ-a. Prema njegovim riječima, većina članstva HDZ-a 1990. je za ujedinjenje na ravnopravnoj osnovi i nemoguć je scenarij da se jedan dio ujedini, a da dio HDZ-a 1990. nastavi s političkim djelovanjem.
Zastupnik Zorić priznaje kako su stajališta oko ustavnih promjena glavna kušnja za ujedinjenje te da bi on ponovno bio protiv travanjskog paketa.
Iznenađujući odlazak Ive Sanadera s političke pozornice zagolicao je javnost i analitičare u vezi s procesom ujedinjenja dva HDZ-a. Sanader je silno želio i pritiskao “ojačani” i jedan HDZ. Hoće li sada doći do zastoja na tom putu?
– Držim da neće, premda se mora priznati kako je taj proces sam po sebi jako spor. I jedna i druga strana su oprezne, s tim da moram naglasiti kako je Predsjedništvo HDZ-a 1990. prije više od mjesec dana donijelo odluku da se ide u proces ujedinjenja s jasnim pozicijama i načelima i u dogovoru s HDZ-om BiH. Nismo dobili povratnu informaciju iako je naš Središnji odbor prije nekoliko dana potvrdio iznova zaključak Predsjedništva stranke. Čuli smo izjave čelnih ljudi u Zagrebu, Dragana Čovića i Martina Raguža, da prihvaćaju ruku pomirenja iako tu nije bilo svađe, nego političkog razlaza. Dakle, kazali su kako će se u interesu hrvatskoga naroda ići k ujedinjenju dva HDZ-a i zapravo, upravo Čović je zadao i konkretan rok od tri mjeseca.
Kazali ste da je izjavu dao zamjenik Martin Raguž, međutim, Božo Ljubić je još uvijek predsjednik stranke?
– Naravno, Božo Ljubić je predsjednik stranke. Njega nije bilo u Zagrebu i ne znam je li dobio poziv da sudjeluje na Saboru HDZ-a Hrvatske. Mi smo o tome pred Sabor raspravljali na Predsjedništvu i Središnjem odboru stranke. Bilo je različitih mišljenja i pogleda. Želim kazati da smo mi, koji smo bili na Saboru, dobili pozive na osobne adrese. Treba biti iskren i kazati kako je Ljubić imao oko toga drukčije mišljenje i smatra da je stranka trebala dobiti pozive i odrediti izaslanstvo za Zagreb. Ali onaj kojeg pozivaju, ne može postavljati uvjete onome tko poziva na koji način će pozivati goste na svoj sabor. Dakle, mi nismo bili punopravni izaslanici, nego gosti na Saboru, kazao bih, našega HDZ-a, jer na koncu konca, bili smo često i glasači na izborima. Ja, kao i osnivač HDZ-a u Splitsko-dalmatinskoj županiji, se smatram i članom te stranke iako formalno nisam član. Ljubić jest predsjednik i on nije, ili barem nije to pokazao, protiv ujedinjenja. Međutim, ovdje treba naglasiti kako se pogrešno stvara dojam u narodu da su oba predsjednika protiv ujedinjenja. Kao oni samo pričaju, ali nisu za to jer misle kako će obojica, eto, izgubiti dužnosti predsjednikovanja. To nije dobar pristup, uostalom mnogi su smatrali kako će i Sanader biti “vječno” predsjednik. Politički procesi idu svojim tijekom i moramo biti spremni da već sutra nećemo biti ono što smo danas. Na koncu, mi smo odredili i datum održavanja Sabora HDZ-a 1990. i naravno da se od nekih zaključaka može i odstupiti ukoliko se napravi i provede točan i realan plan koji će omogućiti ujedinjenje dva HDZ-a.
Može li se dogoditi, kako neki predviđaju, da se jedan dio HDZ-a 1990. ujedini s HDZ-om BiH, a da drugi dio nastavi raditi kao HDZ 1990.?
– Vidite, kao što Čović nije mogao svojevremeno zabraniti nama kada smo utemeljili HDZ 1990., tako nitko, pa čak niti Predsjedništvo HDZ-a 1990., ne bi moglo nikome zabraniti da u budućnosti možda opet formira HDZ 1990. Ipak, držim kako taj scenarij o kojem govorite nije za sada moguć. Želimo institucionalno raditi na ujedinjenju, a ne da se netko samo vrati u HDZ BiH. Što znači vrati? Pa, ima puno članova HDZ-a 1990. , čak i članova Predsjedništva, koji nikada nisu bili u HDZ-u, dok sam primjerice ja tri puta stvarao HDZ. Ne možemo samo na taj način razgovarati o tako ozbiljnom pitanju. Ukoliko, pak, dođe do opoziva zaključaka moje stranke, dakle HDZ-a 1990., onda svatko ima pravo pojedinačno i razmišljati. Ne želim da se stvara pogrešna slika kako će to ljudi napraviti iz svojih osobnih interesa. Mi nismo niti formirali HDZ 1990. iz privatnih pobuda ili fotelja, nego zbog neslaganja oko krupnih političkih pitanja. Dokazali smo da se može i drukčije politički promišljati i za takve poteze smo imali potporu i u Katoličkoj crkvi i u Zagrebu. E, kada se ta pozicija i potpora počela gubiti i je li ona realno izgubljena, o tome bi trebalo napraviti ozbiljnu analizu i odgovoriti na ta pitanja. Osobno, od ta dva temelja, od Zagreba i od Katoličke crkve, neću odustati.
Član ste Povjerenstva za obranu i sigurnost. U zadnje vrijeme nameću se dva ozbiljna problema – smanjenje broja pripadnika OSBiH i raspodjela vojne imovine i rješavanje pitanja viška naoružanja. Ima li naznaka da povjerenstvo zauzme jedinstveno stajalište?
– Ozbiljno radimo po svim zakonima, informacijama i izvješćima. Ovo je povjerenstvo, kao što znate, napravilo reformu u oblasti obrane. Pitanja koja ste spomenuli su jako bolna i egzistencijalna. Smanjenje u OSBiH zaslužuje da se o tome najozbiljnije raspravi i to ćemo pitanje svakako proslijediti Parlamentarnoj skupštini BiH. Ne mogu trenutačno dati konkretan odgovor što će država poduzeti, međutim, nema dvojbe da su pitanja od životne važnosti za BiH.
Travanjski paket
Travanjski paket, kakav je nama bio ponuđen prije tri godine, ja bih i sada odbio. Ukoliko, međutim, općenacionalni interesi kažu da unatoč tome treba ići u proces ujedinjenja, ja ne bih bio smetnja tome. Moj minimum da podržim takve promjene Ustava je da imamo jednakopravnost u odlučivanju u institucijama BiH, a to znači da sva tri naroda imaju mogućnost veta.
Formiranje HDZ-a 1990.
Kao što Dragan Čović nije mogao svojevremeno zabraniti nama kada smo utemeljili HDZ 1990., tako nitko, pa čak niti Predsjedništvo HDZ-a 1990., ne bi moglo nikome zabraniti da u budućnosti možda opet formira HDZ 1990. Ipak, držim kako taj scenarij o kojem govorite nije za sada moguć.
Osobni pozivi
Božo Ljubić je predsjednik stranke. Njega nije bilo u Zagrebu i ne znam je li dobio poziv da sudjeluje na Saboru HDZ-a Hrvatske. Mi smo o tome pred Sabor raspravljali na Predsjedništvu i Središnjem odboru stranke. Bilo je različitih mišljenja i pogleda. Želim kazati da smo mi, koji smo bili na Saboru, dobili pozive na osobne adrese.