Prema već ustaljenom običaju u mjesecu veljači na poseban način prisjećamo se pobijenih hercegovačkih fratara od kojih je većina u tom mjesecu in odium fidei (u mržnji prema vjeri) nemilosrdno pogubljena. Tako je i sinoć, 26. veljače, u samostanskoj crkvi na Humcu slavljena sv. misa za sve pobijene fratre i ostale nevine žrtve iz naše Općine, njih 2327 žrtava.
“Na žalost nismo se svih sjetili, zaboravili smo ih ili nam nije imao tko za njih kazati kad smo o njima prikupljali podatke” rekao je fra Velimir Mandić prije čitanja broja poginulih i nestalih osoba iz svih sela naše Općine prema spomenici Florijana Borasa:
- Bijača 40
- Cerno 53
- Crnopod 27
- Crveni Grm 110
- Dole 25
- Grab 103
- Grabovnik 49
- Greda 13
- Grljevići 53
- Hardomilje 63
- Hrašljani 48
- Humac 87
- Kašče 8
- Klobuk 136
- Lipno 79
- Lisice 49
- Ljubuški 28
- Miletina 46
- Mostarska Vrata 49
- Orahovlje 8
- Otok 29
- Pregrađe 73
- Proboj 82
- Prolog 39
- Radišići 189
- Stubica 46
- Studenci 134
- Šipovača 60
- Teskera 39
- Vašarovići 92
- Veljaci 117
- Vitina 180
- Vojnići 55
- Zvirići 40
- Ukupno 2249
Dodajmo još i 78 pokojnih branitelja iz cijele Općine iz Domovinskog rata dobit ćemo brojku od 2327 pobijenih ili nestalih osoba!!!
Provincijal Hercegovačke franjevačke provincije dr. fra Ivan Sesar uz koncelebraciju 30 svećenika predvodio je ovo misno slavlje, a na početku je istaknuo da “Unatoč ovim zastrašujućim brojkama koje smo upravo čuli oko stola Gospodnjeg nije nas okupila mržnja prema bilo kome nego ljubav. I to ljubav prema onima koji su nas svojim životom zadužili, ljubav i poštovanje prema onima koji su dali ono najviše što su imali na zemlji – ovozemaljski život”.
“Danas na prvu nedjelju Korizme sjećanje nas vodi na tragične i krvave događaje koji su se zbili na ovim našim prostorima prije 67 godina. Sjećamo se mučeničke smrti naših pobijenih fratara kao i svih drugih nevinih žrtava koji su većinom stradali upravo u korizmenom vremenu. Prisjećajući se njihove prolivene krvi ne možemo ne prisjetiti se uloge franjevaca koji na ovim našim prostorima djeluju još od davne 1291. godine. Bili su navjestitelji, svjedoci, prosvjetitelji, vođe, branitelji i sijači onoga od čega živi čovjek, narod i društvena zajednica. Da je to tako potvrđuje hercegovački franjevac fra Radoslav Glavaš koji je prije stotinu godina napisao: “Nema naroda čija bi povijest i sudbina bila tako usko skopčana ma s kojom institucijom, kao što je prošlost hrvatskog naroda kroz više stoljeća s franjevačkim redom. Slavonija, Dalmacija, a osobito Bosna i Hercegovina to su zemlje o čijoj prošlosti od 4 – 5 stoljeća nije moguće ni stranice napisati, a da se ne susretneš s Franjevcima, kao glavnim čimbenicima i nosiocima prvih uloga”. Smrt naših pobijenih fratara i drugih nevinih žrtava uči nas kako se za istinu svjedoči i to po cijenu života.” – rekao je između ostalog fra Ivan Sesar u svojoj propovijedi.
