“Za otvaranje masovne grobnice na Novom groblju u Vrgorcu odobrenje mora doći iz Zagreba a dok odobrenje ne pristigne proces eshumiranja ne može započeti”, neslužbeno doznaje portal hrsvijet.net od visokopozicioniranih izvora unutar županijskog DORH-a u Splitu.
Žene i djeca žrtve masovne grobnice u Vrgorcu
Nedvojbeni iskazi očevidaca i dostupna povijesna građa pokazuju da u masovnoj grobnici na vrgorskom Novom groblju leže posmrtni ostatci civila s područja Ljubuškog, Čitluka i Međugorja, koje su partizani odveli iz Ljubuškog 28. siječnja 1945. i tamo strijeljali. Istražiteljski timovi pri općinskim vijećima na području Hercegovine koji se bave ovom temom, ukazuju na činjenicu da je uglavnom riječ o civilnim osobama, među kojima je bilo i žena te nekoliko maloljetnih osoba.
>>Hrvatska šutnja: DORHU treba godinu dana da odobri ekshumaciju 40 žrtava partizanskog pokolja
Zarobljenici su bili smješteni u zatvoru u Ljubuškom koji je bio pod zajedničkim nadzorom Ureda OZN-e u Ljubuškom (Petar Jelčić), KNOJ-a (Marijan Primorac) i štaba 4. dalmatinske brigade (Ivan Gaće), koja je u to vrijeme djelovala na području zapadne Hercegovine. Tijekom povlačenja partizanskih postrojbi prema Vrgorcu 28. siječnja 1945. zatvor je ispražnjen a zarobljenici odvedeni prema Vrgorcu. Prema izjavama očevidaca isti su dan pobijeni na Novom groblju u Vrgorcu.
Jure Galić
Nalogodavci i izvršitelji zločina
Mnoga medijska nagađanja, kao i neki iskazi, ukazuju na činjenicu da najsitnije pojedinosti o ovom događaju iznimno dobro poznaje tadašnji tajnik Rajonskog odbora KPJ Jure Galić, koji posljednjih nekoliko godina obnaša dužnost čelnog čovjeka SABNOR-a u Federaciji BiH. Sam Galić uopće ne negira kako su mu ti detalji poznati. Javno ističući kako su njegovi suborci „pobili tamo i neke fratre ustaše“, Galić javno ističe zločin, pravdajući se činjenicom kako su neke i poštedjeli jer su, po njegovim gledištima, imali slične političke stavove.
>>”Drug” Jure Galić u sarajevskom Centralnom zatvoru
Međutim, većini poznavatelja kako tadašnjih tako i današnjih prilika nisu do kraja poznati razlozi zbog kojih Galića nitko ne istražuje u ovom slučaju, kao i u slučaj strijeljanja civila u Vrgorcu 15 lipnja 1942., o čemu je također jasno iznio svoja saznanja.
Zbog čega DORH opstruira istrage?
Životopis Jure Galića nedvojbeno ukazuje na činjenicu da je najveći dio II. svjetskog rata proveo na području Biokova. Upravo na tom području u spomenutom su razdoblju djelovale i različite naoružane skupine dalmatinskih partizana od kojih su kasnije ustrojene različite partizanske brigade, među kojima je i 11. dalmatinska (biokovska) brigada.
Spomen ploča 11. dalmatinske u selu Kozici
Pomnijom raščlambom imena koja su obnašala ključne dužnosti u toj brigadi dolazimo do imena Dragutina Bajića, Jerka Nobila, Vojtjeha Ostojića, Vuka Anđelinovića, Emila Goldsteina, Branka Kadijevića i nekolicine onih koji nose prezime Josipović.
>>Tko je sve dosad sprječavao istragu protiv Josipa Boljkovca?
>>Anto Nobilo: Otkrio sam počinitelja, dokaze sutra predajem Bajiću
Analizirajući samo ovdje pobrojane zaključak se jednostavno nameće. Stoga, ne trebamo se uopće iznenaditi pokušajima opstrukcija istrage komunističkih zločina, kakva je i ova sa zahtjevom za eshumacijom masovne grobnice na Novom groblju u Vrgorcu. Međutim, u tom slučaju je potpuno očito da sustav u kome živimo nije pravna država, nego njena sušta suprotnost, koju pojedinci nazivaju i „Nova pravednost“.
Upravo zbog toga objašnjivom se čini i spoznaja zbog čega upravo DORH i Mladen Bajić godinu dana ne odgovaraju na zahtjev o eshumiranju masovne grobnice na Novom groblju u Vrgorcu.
D. Šimić | hrsvijet.net