Usporedo s kulminacijom ekonomske i političke krize u Hrvatskoj, ovih se dana dogodila i najveća ustavnopravna kriza na štetu hrvatskog naroda u susjednoj Bosni i Hercegovini.Jesu li gospodarski i moralni sunovrat u Hrvatskoj te gubitak suvereniteta Hrvata u BiH međusobno povezani, te mogu li, i kako, Hrvati pomoći jedni drugima, upitali smo nekolicinu istaknutih geostratega i političkih analitičara.
Njihovi bi se odgovori mogli otprilike sažeti u tvrdnji da su si Hrvati ponajviše sami krivi za nevolje koje su ih snašle, jer dok su susjedni narodi sustavno radili na obrani svojih interesa, Hrvati su se svađali, pa bolje od ovoga što trenutno imaju nisu ni zaslužili. Osjećaj da istodobno dotiču dno s ove i s one strane granice možda ih ipak otrijezni i napokon natjera na suradnju i obranu hrvatskih nacionalnih interesa.
Granić: Lagumdžija je, suprotno Daytonu, marginalizirao Hrvate
– Daytonski sporazum počiva na konstitutivnosti i suverenosti sva tri naroda unutar Bosne i Hercegovine, a na tim principima temelji se i Ustav, što znači da je uistinu došlo do majorizacije i marginalizacije Hrvata od strane bošnjačkih stranaka unutar Federacije BiH. Neosporna je činjenica da su Hrvati ugroženi, jer se u susjednoj republici ne poštuje niti Dayton, a niti Ustav Bosne i Hercegovine. Svojim jednostranim i neodgovornim postupcima predsjednik SDP-a BiH, Zlatko Lagumdžija, zaoštrava situaciju zbog čega su se Hrvati, sasvim logično, zadnjih dana okrenuli Srbima. Dobro je, s druge strane, da su hrvatska premijerka i predsjednik napokon u zajedničkoj izjavi upozorili međunarodnu zajednicu na kršenje Ustava u BiH. To, međutim, nije dovoljno. Potrebna je sustavna politička akcija prema SAD-u, Europskoj Uniji, te prema Ruskoj federaciji, kako bi se ispravili brojni propusti iz prošlosti, kada Hrvatska nije imala baš nikakvu politiku prema BiH, ili je imala pogrešnu politiku koja je i dovela do cijepanja političkih stranaka s hrvatskim predznakom – ističe dr. Mate Granić, koji je bio sudionik svih značajnijih pregovora u vrijeme sklapanja mirovnoga sporazuma za BiH u Daytonu, a koji dodaje kako ga je nedavno jedan ugledni strani veleposlanik upozorio na činjenicu da čak i Slovenija ima svog posebnog izaslanika za BiH (Milan Kučan), dok ga Hrvatska još uvijek nema, iako u BiH ima itekako izražene i političke i gospodarske i nacionalne interese.
Jurčić: Hrvatski političari potaknuli su podjele Hrvata u BiH
– Osobni interesi hrvatskih političara u BiH, odnosno njihovi izraženi egoizmi najviše su zaslužni za nevolje Hrvata u susjednoj državi. Politika cijepanja i borbe za stranku, a potom i borbe za osobni položaj je i dovela Hrvate u neravnopravan položaj, što druga dva naroda itekako koriste – smatra pak dr. Ljubo Jurčić, hrvatski političar i ekonomski stručnjak porijeklom iz Hercegovine, koji primjećuje da u Bosni i Hercegovini svi narodi imaju svoju strategiju obrane nacionalnih interesa, osim Hrvata, koje je, prema njegovu mišljenju, u tu poziciju dovela prije svega loša politika Hrvatske, odnosno pojedini hrvatski političari koji su i potaknuli podjele u hrvatskim političkim strankama, ili su, pak, posve dignuli ruke od Hrvata u BiH.
– Hrvati u susjednoj državi bi trebali odustati od egoizma, te pronaći ljude koji će definirati njihove ciljeve i interese. Na osnovu te platforme ubuduće bi trebali zajednički djelovati, a ne svađati se i dijeliti – zaključio je Jurčić, koji baš poput dr. Granića, ne misli da bi u zapadnoj Hercegovini ovih dana moglo doći do ikakvih sukoba ili pobune hrvatskog naroda.
Slično razmišlja i Davor Domazet Lošo, bivši načelnih Glavnog stožera Hrvatske vojske i jedan od najpoznatijih hrvatskih geostratega.
Domazet: SAD-u je u interesu kriza u Bosni
– Unatoč napetosti i nezadovoljstvu Hrvata, u Bosni i Hercegovini ne može doći do nikakvih sukoba jer Amerikanci i dalje brane Daytonski sporazum. Oni to čine prije svega zbog svojih strateških interesa. Polovicu Bosne dali su Srbima, kako bi ih namirili za gubitak Kosova koje je Amerikancima posebno važno zbog velike vojne baze koja se tamo nalazi, te koja je na jednakoj udaljenosti od Teherana i Moskve. Budući da nisu htjeli dozvoliti islamsku državu u Europi, Hrvate su ugurali u Federaciju BiH, od koje SAD sigurno ni u budućnosti neće odustati. S druge strane, krizna situacija u Bosni njima itekako odgovara, jer je zbog kriza i dalje nužna njihova prisutnost na ovom području, te će zbog toga Amerikanci održavati krizno stanje u Bosni, baš kao i u Iraku, Afganistanu, te sutra u Libiji – napominje Davor Domazet, koji je uvjeren da se zbog istog razloga niti Republika Srpska neće odcijepiti od ostatka Bosne i Hercegovine, ali koji također ističe da su od tri konstitutivna naroda u susjednoj državi u najlošijem položaju Hrvati.
U taj su ih položaj, prema njegovu mišljenju, doveli bivši predsjednik Mesić, bivši premijer Sanader, kao i aktualni predsjednik Ivo Josipović.
– Dok Srbija sustavno brani interese Srba u BiH, Hrvatska to već duže od desetljeća ne čini. Bivši predsjednik Stjepan Mesić posve se odrekao Hrvata u susjednoj državi, provodeći na taj način rasističku politiku prema vlastitom narodu. Sanader je nastavio tu politiku, te je na poticaj Velike Britanije, predao hrvatske generale Haagu, odrekao se Hrvata u Hercegovini i dijaspori, a na koncu je predstavnike srpskih stranaka i doveo na vlast, baš onako kako su to Britanci od njega i tražili – dodaje Domazet, te podsjeća da je i aktualni predsjednik Josipović nastavio voditi tuđu politiku. Vrhunac takve antihrvatske politike po njemu je Josipovićev posjet Republici Srpskoj, koju Domazet naziva tvorevinom nastalom na genocidu.
– U hrvatskom je nacionalnom interesu zaštita Hrvata u Bosni i Hercegovini, odnosno očuvanje njihove kulture, jezika, samobitnosti i gospodarstva. To bi hrvatski političari napokon morali shvatiti. Mnogo bi mogli naučiti i od aktualnih srbijanskih političara, kojima ne zamjeram što, za razliku od Hrvata, dosljedno brane interese svog naroda u Bosni – zaključuje Domazet.
Letica: Dok Hrvatska spava, Srbija provodi agresivnu politiku
S dijelom njegovih tvrdnji složio se i dr. Slaven Letica, ugledni sociolog i publicist, koji podsjeća da je Bosna i Hercegovina i za najveće znalce teško rješiva enigma. To je, kaže, država koja ima tri konstitutivna naroda, a koja je podijeljena na dva dijela, što samo po sebi dovoljno govori o problematičnoj nacionalnoj i političkoj situaciji.
– Hrvatska je uvijek provodila pogrešnu politiku prema BiH. Najprije smo, za Franje Tuđmana, imali paternalističku politiku, koja je Hrvatima u BiH do u detalja propisivala što da čine, da bi se na to nadovezala ignorantska politika Stjepana Mesića, koji je tvrdio da Hrvatsku ne treba biti briga za Hrvate u susjednoj državi. Sličnu politiku nastavio je i Josipović, koji uopće ne razumije Bosnu i Hercegovinu, pa sluša savjete Dejana Jovića, koji je, pak, još i danas jugoslavenski politički orijentiran. Upravo zato i imamo tako lošu politiku prema BiH – ističe dr. Letica.
On potom upozorava na činjenicu da Srbija i dalje provodi agresivnu nacionalnu politiku prema susjednim zemljama. Ta je politika, kaže, osmišljena 1997. na Drugom memorandumu SANU, kada su Dobrica Ćosić i Ljubo Tadić, otac srbijanskog predsjednika Borisa Tadića, zacrtali put kojim bi Srbija u miru trebala ostvariti ciljeve koje nije uspjela u ratu.
– Dio te politike je i optuživanje Tihomira Purde, Jovana Divjaka i Vesne Bosanac, kao i provođenje popisa stanovništva u drugim zemljama, gdje će inzistirati da se svi Srbi izjašnjavaju da su po nacionalnosti Srbi, a po vjeroispovijesti pravoslavci, da pišu ćirilicom, te da govore srpskim jezikom. Ta politika, dakako, navija za samostalnost, a po mogućnosti i odcjepljenje Republike Srpske od ostatka BiH, no problem im predstavlja nejako gospodarstvo, koje je bez Hrvatske neodrživo. Hrvati u BiH, za razliku od Srba, imaju zadovoljavajuće ekonomske potencijale, no muče ih demografski problemi, te im to najviše ugrožava opstanak – podvlači Letica, te dodaje da država Hrvatska najviše može pomoći Hrvatima u BiH ako Hrvatsku gospodarski osnaži i izvuče iz ponora u kojem se sada nalazi.
– Dok je Hrvatska na koljenima, ne može skrbiti ni o Hrvatima u susjednoj državi. Kada bi se ekonomski oporavili, tek tada bi mogli više pažnje posvetiti Hrvatima u Bosni i Hercegovini i njihovom snaženju unutar te države – zaključuje dr. Slaven Letica.